Četiri zbirke ušle u drugi krug za književnu nagradu Istarske županije “Edo Budiša”
Ova je godina u znaku autorica, barem što se književne nagrade “Edo Budiša” tiče. Na natječaj koji je okončan sredinom veljače stiglo je osam zbirki: “Nema se što učiniti” (Fraktura) autorice Korane Serdarević, “Mars” (Sanorf) Asje Bakić, “Osmica” (Algoritam) Rumene Bužarovske, “Ugljik na suncu” (Sandorf) autora Ivana Vidaka, “Zovite me Esteban” (Dobra knjiga) Lejle Kalamujić, “Moja ti” (Profil) Jasne Jasne Žmak, “Ispuštene priče” (Narodna biblioteka „Jovan Popović) Jelene Marinkov te zbirka “Lijepo o mrtvima, ružno o ljubavi” (CeKaPe) autora Denisa Špičića.
Godišnja književna nagrada Istarske županije „Edo Budiša“ dodjeljuje se u spomen na rovinjskog književnika Eda Budišu (1958.-1984.), čije je djelo unatoč preranoj smrti ostavilo snažno i prepoznatljivo nasljeđe u istarskoj i hrvatskoj književnosti, pogotovo u kratkim pripovjedačkim formama. Nagrada se dodjeljuje jednom godišnje autoru do 35 godina starosti kojemu je u 2015. godini objavljena zbirka kratkih priča na području s kojeg nije potreban prijevod na hrvatski jezik (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora). Dosadašnji dobitnici su Srđan Srdić (2012.), Marko Pogačar (2013.), Bojan Krivokapić (2014.) te Ivana Bodrožić (2015.).
Žiri u sastavu Vanesa Begić, Neven Ušumović, Boris Koroman i Ivana Ujčić od pristiglih zbirki za drugi krug natječaja odabrali su četiri naslova:
“Mars” (Asja Bakić) – „Zbirka kratkih priča ‘Mars’ Asje Bakić oslanja se na dva uobičajena skupa asocijacija koje ‘crveni planet’ priziva u pop-kulturnom imaginariju. S jedne strane, to su konvencije znanstvene fantastike, kojima se u svojim pričama autorica poigrava oblikujući distopijske svjetove budućnosti, a s druge to je popularni mit o Marsu kao ‘muškome’ planetu koji je osporen feministički profiliranim, borbenim, a katkad i opasnim junakinjama njezinih priča.“
“Osmica” (Rumena Bužarovska) – „Priče Rumene Bužarovske napisane su običnim, možemo reći demokratskim vokabularom, onim srednjeg stilskog registra. Njezini likovi lijepo su se raširili po svim životnim dobima, od dječjeg do starijeg, a odreda se radi o ženama-pripovjedačicama ili pak o pričama kojima su u fokusu ženski likovi.“
“Zovite me Esteban” (Lejla Kalamujić) – U fokusu priča Lejle Kalamujić je potraga za majkom. U uspomenama iz djetinjstva javljaju se i ratna sjećanja koja autorica vrlo vješto lišava patetike, te ratu daje dublji smisao od političkog sukoba.
“Ugljik na suncu” (Ivan Vidak) – „’Ugljik na suncu’ zbirka je priča koja čitatelja uvlači
u svijet koji nije nimalo magčan, ali je unatoč tome vrlo atmosferičan: to je svijet običnim ljudskih sudbina razrađen do najsitnijih pojedinosti.“
Naslov najbolje zbirke bit će objavljen kroz mjesec dana.[:]